Pojuće srce Ivan Aleksandrovič Iljin Hilandar

Pojuće srce

Autor: Ivan Aleksandrovič Iljin Hilandar



Broj stranica: 209
Izdavač: Manastir Hlandar Pismo Ćirilica Tip poveza knjige TVRDI Format knjige 21 cm
590.00 RSD 690.00 RSD 59000
Sve cene su sa uračunatim PDV-om.
  • Uspešna narudžbina. Hvala Vam na kontaktiranju.
Jedan od najvećih ruskih mislilaca 20. veka, filozof, istoričar i teoretičar kulture, izuzetan kritičar kumunističke doktrine, priređivač više od pedeset knjiga i brojnih ogleda i članaka na ruskom, nemačkom i drugim evropskim jezicima. Njegova misao, čvrsto utemeljena na delima Svetih otaca, sagledava se u svakoj njegovoj knjizi, nadahnutoj osećanjem božanskog koje je u osnovi svega.Ivan Iljin je u svom bogatom stvaralačkom opusu posebnu pažnju posvećivao fenomenu slobode koji je imanentno pripadao njegovom biću. Uprkos tome što je bio osuđen na doživotno izgnanstvo iz otadžbine, Rusiju u duhovnom smislu nikada nije napustio. Iljinovi zemni ostaci su 2005. godine preneti u Rusiju i pohranjeni su u Donskom manastiru u Moskvi. Ruska država je takođe otkupila njegovu inostranu arhivu, u nameri da postane dostupna istraživačima njegovog velikog dela.O Pojućem srcu: Čovek je jedno veliko pojuće srce, jedna velika poema života. Njegove autentične kategorije nisu supstancija, kvantitet, kvalitet, modalitet, ne iscrpljuje se pojam čoveka u stavovima koje misao ljudska razvija prema objektivitetu, nego se autentično pojavljuje u svetu onako kako voli, kako mrzi, kako strepi, kako drhti, kako se raduje, kako tuguje, kako peva, kako ćuti, kako živi i kako umire, kako se nada i kako veruje (sveštenik i filozof Radoš Mladenović
Jedan od najvećih ruskih mislilaca 20. veka, filozof, istoričar i teoretičar kulture, izuzetan kritičar kumunističke doktrine, priređivač više od pedeset knjiga i brojnih ogleda i članaka na ruskom, nemačkom i drugim evropskim jezicima. Njegova misao, čvrsto utemeljena na delima Svetih otaca, sagledava se u svakoj njegovoj knjizi, nadahnutoj osećanjem božanskog koje je u osnovi svega.
Ivan Iljin je u svom bogatom stvaralačkom opusu posebnu pažnju posvećivao fenomenu slobode koji je imanentno pripadao njegovom biću. Uprkos tome što je bio osuđen na doživotno izgnanstvo iz otadžbine, Rusiju u duhovnom smislu nikada nije napustio. Iljinovi zemni ostaci su 2005. godine preneti u Rusiju i pohranjeni su u Donskom manastiru u Moskvi. Ruska država je takođe otkupila njegovu inostranu arhivu, u nameri da postane dostupna istraživačima njegovog velikog dela.

O Pojućem srcu: Čovek je jedno veliko pojuće srce, jedna velika poema života. Njegove autentične kategorije nisu supstancija, kvantitet, kvalitet, modalitet, ne iscrpljuje se pojam čoveka u stavovima koje misao ljudska razvija prema objektivitetu, nego se autentično pojavljuje u svetu onako kako voli, kako mrzi, kako strepi, kako drhti, kako se raduje, kako tuguje, kako peva, kako ćuti, kako živi i kako umire, kako se nada i kako veruje (sveštenik i filozof Radoš Mladenović
Jedan od najvećih ruskih mislilaca 20. veka, filozof, istoričar i teoretičar kulture, izuzetan kritičar kumunističke doktrine, priređivač više od pedeset knjiga i brojnih ogleda i članaka na ruskom, nemačkom i drugim evropskim jezicima. Njegova misao, čvrsto utemeljena na delima Svetih otaca, sagledava se u svakoj njegovoj knjizi, nadahnutoj osećanjem božanskog koje je u osnovi svega.
Ivan Iljin je u svom bogatom stvaralačkom opusu posebnu pažnju posvećivao fenomenu slobode koji je imanentno pripadao njegovom biću. Uprkos tome što je bio osuđen na doživotno izgnanstvo iz otadžbine, Rusiju u duhovnom smislu nikada nije napustio. Iljinovi zemni ostaci su 2005. godine preneti u Rusiju i pohranjeni su u Donskom manastiru u Moskvi. Ruska država je takođe otkupila njegovu inostranu arhivu, u nameri da postane dostupna istraživačima njegovog velikog dela.

O Pojućem srcu: Čovek je jedno veliko pojuće srce, jedna velika poema života. Njegove autentične kategorije nisu supstancija, kvantitet, kvalitet, modalitet, ne iscrpljuje se pojam čoveka u stavovima koje misao ljudska razvija prema objektivitetu, nego se autentično pojavljuje u svetu onako kako voli, kako mrzi, kako strepi, kako drhti, kako se raduje, kako tuguje, kako peva, kako ćuti, kako živi i kako umire, kako se nada i kako veruje (sveštenik i filozof Radoš Mladenović