Prepiska sa protojerejem Georgijem Florovskim
Arhimandrit Sofronije Hilandar
Arhimandrit Sofronije (Saharov) je znameniti teolog i asketa Pravoslavne Crkve druge polovine 20. veka. Iz ruske emigracije u Evropi uputio se, i dve decenije svog života proveo je na Svetoj Gori. Tu je stasavao kao duhovni učenik prepodobnog monaha Siluana Atonskog. Nakon povratka na Zapad osnovao je Manastir Sv. Jovana Krstitelja u okrugu Eseks u Engleskoj. O Bogu i životu govorio je jednostavno, razumljivo i mudro, sopstvenim primerom svedočeći da, kako je sam kazivao, nama, Hrišćanima, ne priliči nikakvo ograničavanje, nikakva samozatvorenost, nikakav strah od onoga što je tuđe. Poput ljubavi Hristove koja obuhvata čitav svet, reči arhimandrita Sofronija ne poznaju granice jer svakom čoveku prilazi kao neponovljivoj večnoj vrednosti.Knjiga sadrži dragocenu prepisku arhimandrita Sofronija, istaknutog podvižnika i duhovnog pisca, sa jednim od najznačajnijih pravoslavnih teologa 20. veka, protojerejem Georgijem Florovskim. Pisma proizašla iz pera izuzetnih bogoslova koji su stasavali u vreme procvata teologije ruske dijaspore u prvoj polovini 20. veka, jednako su značajna u teološkom i istorijskom smislu.
Arhimandrit Sofronije (Saharov) je znameniti teolog i asketa Pravoslavne Crkve druge polovine 20. veka. Iz ruske emigracije u Evropi uputio se, i dve decenije svog života proveo je na Svetoj Gori. Tu je stasavao kao duhovni učenik prepodobnog monaha Siluana Atonskog. Nakon povratka na Zapad osnovao je Manastir Sv. Jovana Krstitelja u okrugu Eseks u Engleskoj. O Bogu i životu govorio je jednostavno, razumljivo i mudro, sopstvenim primerom svedočeći da, kako je sam kazivao, nama, Hrišćanima, ne priliči nikakvo ograničavanje, nikakva samozatvorenost, nikakav strah od onoga što je tuđe. Poput ljubavi Hristove koja obuhvata čitav svet, reči arhimandrita Sofronija ne poznaju granice jer svakom čoveku prilazi kao neponovljivoj večnoj vrednosti.
Knjiga sadrži dragocenu prepisku arhimandrita Sofronija, istaknutog podvižnika i duhovnog pisca, sa jednim od najznačajnijih pravoslavnih teologa 20. veka, protojerejem Georgijem Florovskim. Pisma proizašla iz pera izuzetnih bogoslova koji su stasavali u vreme procvata teologije ruske dijaspore u prvoj polovini 20. veka, jednako su značajna u teološkom i istorijskom smislu.
Arhimandrit Sofronije (Saharov) je znameniti teolog i asketa Pravoslavne Crkve druge polovine 20. veka. Iz ruske emigracije u Evropi uputio se, i dve decenije svog života proveo je na Svetoj Gori. Tu je stasavao kao duhovni učenik prepodobnog monaha Siluana Atonskog. Nakon povratka na Zapad osnovao je Manastir Sv. Jovana Krstitelja u okrugu Eseks u Engleskoj. O Bogu i životu govorio je jednostavno, razumljivo i mudro, sopstvenim primerom svedočeći da, kako je sam kazivao, nama, Hrišćanima, ne priliči nikakvo ograničavanje, nikakva samozatvorenost, nikakav strah od onoga što je tuđe. Poput ljubavi Hristove koja obuhvata čitav svet, reči arhimandrita Sofronija ne poznaju granice jer svakom čoveku prilazi kao neponovljivoj večnoj vrednosti.
Knjiga sadrži dragocenu prepisku arhimandrita Sofronija, istaknutog podvižnika i duhovnog pisca, sa jednim od najznačajnijih pravoslavnih teologa 20. veka, protojerejem Georgijem Florovskim. Pisma proizašla iz pera izuzetnih bogoslova koji su stasavali u vreme procvata teologije ruske dijaspore u prvoj polovini 20. veka, jednako su značajna u teološkom i istorijskom smislu.
Knjiga sadrži dragocenu prepisku arhimandrita Sofronija, istaknutog podvižnika i duhovnog pisca, sa jednim od najznačajnijih pravoslavnih teologa 20. veka, protojerejem Georgijem Florovskim. Pisma proizašla iz pera izuzetnih bogoslova koji su stasavali u vreme procvata teologije ruske dijaspore u prvoj polovini 20. veka, jednako su značajna u teološkom i istorijskom smislu.
Knjiga sadrži dragocenu prepisku arhimandrita Sofronija, istaknutog podvižnika i duhovnog pisca, sa jednim od najznačajnijih pravoslavnih teologa 20. veka, protojerejem Georgijem Florovskim. Pisma proizašla iz pera izuzetnih bogoslova koji su stasavali u vreme procvata teologije ruske dijaspore u prvoj polovini 20. veka, jednako su značajna u teološkom i istorijskom smislu.